Hej tamo! Ja sam dobavljač skipjack tune, a danas želim da se bavim super interesantnom temom: šta su grabežljivci tunjevine? Skipjack tuna je jako važna u ribarskoj industriji i ja se bavim timeSmrznuta tunjevina cijela runda,Smrznuta slatka tunjevina, iSmrznuta tunjevina od palamidena dnevnoj bazi. Ali razumijevanje onoga što lovi ove ribe može nam dati bolju predstavu o njihovom mjestu u okeanskom ekosistemu.
Sharks: The Ocean's Apex Predators
Ajkule su vjerovatno prvi grabežljivci koji nam padaju na pamet kada razmišljamo o okeanu. Poznati su po svojim oštrim zubima i moćnim lovačkim vještinama. Vrste poput velike bijele ajkule, tigraste ajkule i mako ajkule potencijalne su prijetnje za tunu.
Velike bijele ajkule su masivne, dosežu dužinu do 20 stopa ili više. Oni su oportunistički lovci i krenut će za širokim rasponom plijena, uključujući tunu. Ove ajkule imaju izoštren njuh i mogu otkriti miris tunjevine na kilometrima daleko. Nakon što lociraju svoju metu, koriste svoju brzinu i snagu da pokrenu iznenadni napad. Njihove snažne čeljusti mogu donijeti fatalan ugriz, brzo onesposobeći tunu.
Tigar morski psi su još jedan opasan grabežljivac. Poznati su kao "morske kante za smeće" jer će jesti skoro sve. Skipjack tuna je na njihovom meniju, a posebno su dobri u lovu u mutnim vodama gdje bi se tuna mogla osjećati malo sigurnije. Tigar morski psi imaju jedinstven stil lova. Često kruže oko svog plena prije nego što izvrše iznenadni, odlučujući udarac.
Mako morski psi su demoni brzine u svijetu ajkula. Mogu plivati brzinom do 45 milja na sat, što ih čini više nego sposobnim da sustignu tunu koja bježi. Njihova aerodinamična tijela i moćni repovi omogućavaju im brzo ubrzanje, a tu brzinu koriste u svoju korist prilikom lova. Kada mako ajkula uoči tunu, jurišaće prema njoj koristeći svoje oštre zube da uhvati ribu.
Delfini: pametni i okretni lovci
Delfini su nevjerovatno inteligentne i društvene životinje. Love u grupama, što im daje značajnu prednost pri lovu na tunu. Poznato je da dobri delfini posebno ciljaju na tunu.
Delfini koriste eholokaciju da lociraju svoj plijen. Emituju zvukove visoke frekvencije koji se odbijaju od objekata u vodi, omogućavajući im da naprave detaljnu "mapu" svog okruženja. Kada pronađu jato tunjevine, radit će zajedno kao tim. Neki delfini će satjerati tunu u tesnu grupu, dok će drugi naizmjence roniti da ulove ribu.
Njihova okretnost u vodi je izuzetna. Mogu napraviti brze okrete i nagle promjene smjera, što im pomaže da budu ukorak s brzokretnom tunom skakača. Delfini su takođe veoma strateški lovci. Često će odvojiti jednu tunu od jata, što olakšava ulov. Ovo pokazuje koliko su inteligentni kada je u pitanju lov.
Veće vrste tune
Možda se čini pomalo čudnim, ali veće vrste tune također mogu biti grabežljivci tunjevine. Žutoperaja tuna i velikooka tuna su veće i moćnije od skakave tune, i ponekad će krenuti za svojim manjim rođacima.
Žuta tuna može narasti do 7 stopa dugačka i težiti preko 400 funti. Imaju sličan oblik tijela kao tuna, ali su mnogo veće. Kada je hrane oskudno ili kada naiđu na jato tunjevine, žutoperaja tuna će iskoristiti svoju veličinu i snagu u svoju korist. Mogu da preplivaju i nadjačaju tunu, što ih čini lakim plenom.
Velikooka tuna također predstavlja prijetnju. Imaju velike oči, koje im omogućavaju da dobro vide u dubljim vodama. To im daje prednost u lovu na tunu koja se možda pokušava sakriti u dubljim dijelovima oceana. Velikooka tuna je grabežljivac iz zasjede. Strpljivo će čekati pravi trenutak za udar, koristeći svoju brzinu i snagu da uhvate tunu nespremnu.
Morske ptice: Lov odozgo
Morske ptice poput albatrosa, ganeta i fregata također predstavljaju prijetnju za tunu, posebno kada je tuna blizu površine vode.
Albatrosi su velike morske ptice s rasponom krila koji može doseći i do 11 stopa. Većinu života provode na moru i odlični su jedriličari. Kad uoče jato tunjevine u blizini površine, skočit će dolje i pokušati zgrabiti tunu svojim oštrim kljunovima. Vrlo su dobri u uočavanju kretanja tune visoko na nebu i mogu brzo prilagoditi putanju leta kako bi uspješno ulovili.
Ganeti su poznati po svojoj spektakularnoj ronilačkoj tehnici lova. Letjet će visoko iznad vode, a zatim sklopiti krila i zaroniti ravno u vodu velikom brzinom. Kada udare u vodu, snagom svog udara mogu omamiti ili čak ubiti tunu skakača. Zatim koriste kljunove da zgrabe ribu i iznesu je na površinu.
Frigate su malo drugačije. Oni zapravo ne sleću na vodu da bi ulovili ribu. Umjesto toga, oni će uznemiravati druge morske ptice koje su ulovile tunu, prisiljavajući ih da ispuste ribu. Zatim će ptica fregata uskočiti i zgrabiti tunu prije nego što ponovo udari u vodu.
Utjecaj na populaciju tune
Prisustvo ovih grabežljivaca ima značajan utjecaj na populaciju tune. Predacija je prirodni dio ekosistema i pomaže da se populacija tune drži pod kontrolom. Međutim, prekomjerni izlov od strane ljudi također je izvršio veliki pritisak na populaciju tune. Kada se broj tunjevina skakača smanji, to može poremetiti ravnotežu u ekosistemu.
Manje skipjack tune znači manje hrane za grabežljivce. To može dovesti do nadmetanja među grabežljivcima, a neki će se možda morati prebaciti na druge vrste plijena. S druge strane, ako se populacija grabežljivaca smanji zbog faktora poput gubitka staništa ili prekomjernog izlova vlastitog plijena, populacija tune skakače potencijalno bi mogla postati prevelika. To bi moglo dovesti do prevelike konkurencije za resurse u populaciji tune, što također može imati negativne posljedice.
Zaključak
Kao dobavljač tune, razumijevanje grabežljivaca tunjevine je ključno. To mi daje bolje razumijevanje izazova s kojima se ove ribe susreću u divljini i kako to može utjecati na dostupnost tune koju isporučujem.
Ako ste zainteresovani za kupovinu visokog kvalitetaSmrznuta tunjevina cijela runda,Smrznuta slatka tunjevina, iliSmrznuta tunjevina od palamide, volio bih razgovarati s vama o vašim potrebama. Bilo da ste vlasnik restorana, distributer morskih plodova ili samo neko ko voli svježu tunu, tu sam da vam pomognem. Ne ustručavajte se kontaktirati za raspravu o nabavci.
Reference
- Castro, JI (1983). Ponašanje i ekologija morskih pasa. Scientific American, 249(6), 122 - 136.
- Norris, KS, i Dohl, TP (1980). Havajski spiner delfin. Scientific American, 242(4), 144 - 162.
- Collette, BB i Nauen, CE (1983). FAO katalog vrsta. Vol. 2. Scombrids of the world. Opisani i ilustrirani katalog do sada poznatih tuna, skuše, palamide i srodnih vrsta. FAO Fisheries Sinopsis, (125), 1 - 242.